Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran
Planirani nacionalni park
Opis
Područje Prenja i Čvrsnice, prilično rano za naše prostore, privlači poznate istraživače i biologe. Već prije prvog svjetskog rata području posjećuju botaničari i istraživači G. Beck, K. Vandas, Myrbeck, K. Maly, J. Cvijić, a kasnije P. Fukarek, N. Janjić, B. Fabijanić, Č. Šilić i R. Lakušić. Njihovi radovi temeljito osvjetljavaju puno florističko i geomorfološko bogatstvo područja i potrebu za njegovom zaštitom. Tako je Dr. Pavle Fukarek već 1954. g. predložio u jednoj studiji o zaštiti prirode potpunu zaštitu sastojina munike, čime bi se zapravo zaštitilo visokoplaninsko područje Prenja i Čvrsnice. Taj prijedlog se može uzeti kao prvi pokušaj zaštite ovog vrijednog područja. Dosadašnja istraživanja su pokazala da se gro enedemnih reliktnih vrsta, koje su evidentirane na području BiH, nalazi upravo na području ovih planina. Zbog toga se vrlo često za ovo područje koristi i naziv „Prenjski endemni centar”.
Međutim, ovo područje nije bilo zanimljivo samo biolozima već i drugim istraživačima a posebno geolozima. Još 1897. g. znanstvenik svjetskog glasa dr. Jovan Cvijić je ispitivajući Prenj rekao: „Sav greben Prenja je sastavljen iz drskih oblika visokih planina, koji su u vrlo lijepe grupe kombinovani, tako da je Prenj najljepša planina Bosne i Hercegovine. Po plastici se Prenj razlikuje od ostalih najviših hercegovačkih planina. Odlikuje se osobitim tipom karsta, dolomitičnim karstom, koji se po oblicima razlikuje od običnog karsta čistih krečnjaka”.
Naravno, niti Čvrsnica nimalo ne zaostaje za Prenjom te njihov reljef pokazuje stvaralačku moć prirode i njene do savršenstva dotjerane prirodne ljepote. Ove planine su posebno atraktivne i privlačne planinarima te su, ne bez razloga, nazvali Prenj bosansko - hercegovačkim Himalajima. Vrijedi još istaći da se od 76 vrhova u BiH koji prelaze nadmorsku visinu 2000 metara na Prenju nalazi njih 11, a na Čvrsnici 15.
Planovi za zaštitu Prenja, Čvrsnice i Čabulje datiraju još od prije šezdeset godina. Za predratni period karakteristično je da se mnogo više pažnje posvećivalo pojedinačnim objektima prirode i lokalitetima, nego širim područjima kao što je to kompleks planina Prenj - Čvrsnica - Čabulja. Kasnije je za određen broj objekata prirodnog nasljeđa provedena pravna zaštita dok su širi prostori evidentiranog značajnog prirodnog nasljeđa tretirani preliminarnom zaštitom. Tako je i ovaj lokalitet čekao decenijama na svoju zaštitu te je napokon Prostornim planom SR BiH 1981. g. planiran da bude zaštićen u rangu nacionalnog parka. Prema Zakonu o prostornom uređenju FBiH njegova pravna validnost je još uvijek aktualna, odnosno Plan važi sve do usvajanja novog plana. (prijedlog novog Prostornog plana FBiH usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali ga nikada nije usvojio Dom naroda).
Godine 1996. Đuro Fukarek iz Zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa FBiH izrađuje prijedlog za pokretanje postupka za proglašenje područja planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja u nacionalni park. Međutim, tada je očigledno bilo još rano za pokretanje takve procedure. Sedam godina kasnije ekološka udruženja iz Konjica i Jablanice, Zeleni-Neretva i Eko-Neretva, su u oktobru 2003. g. u sklopu projekta „Mogućnosti i perspektive NP Prenj - Čvrsnica - Čabulja” i uz podršku poznate međunarodne organizacije WWF-a (World Wildlife Fund) dale zvanični prijedlog federalnom resornom ministarstvu za pokretanje postupka proglašenja nacionalnog parka. Ovom prijedlogu dali su potporu eminentni stručnjaci koji su na održanom skupu u Konjicu prezentirali svoja stručna izlaganja kao prilog ovom prijedlogu. Nedugo nakon toga Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH je započelo zakonsku proceduru za proglašenjem nacionalnog parka. Zakonskih prepreka nije bilo te ovom prilikom citiramo odgovor ministarstva iz maja 2005. g. na dopis Udruženja „Zeleni - Neretva” o statusu predloženog područja: „Zakonom o prostornom uređenju, član 80. stav 1. (Sl. novine FBiH, broj 52/02), prema kome se, do donošenja Prostornog plana Federacije, u istoj primjenjuje Prostorni plan BiH za period od 1981. do 2000. godine, a prema kome je obuhvat planinskog masiva Prenj - Čvrsnica - Čabulja predviđen stepenom zaštite nacionalnog parka, i za koga je, u skladu sa članom 80. stav 3. Zakona o prostornom uređenju (Sl. novine F BiH, broj 52/02), odluka o utvrđivanju navedenog obuhvata područjem od značaja za F BiH u fazi pripreme.“
Federalni Parlament je 2006. g. usvojio Odluku o utvrđivanju područja Prenj - Čvrsnica - Čabulja područjem od značaja za Federaciju BiH, čime je učinjen prvi korak. Nakon toga je u parlamentarnu proceduru upućen Nacrt Zakona o nacionalnom parku Prenj - Čvrsnica – Čabulja (Vran). Do danas ovaj zakon nije usvojen od strane Parlamenta FBiH.